I te huihuinga o te 80th o te hurihanga o te 36, he karu’Anetao o Kakano ka puta ake he raupapa mahinga kua whakaritea e l’Huihuinga o Libertarian o Vallès Oriental me te tautoko o te CGT, Emawerewa, CNT me FAC, taatau i raro:
Mai i te 1 ki te 30 Tuhinga o mua, Whakaaturanga whakaahua "I te wa ko te herekore ehara i te hiahia".
Rātapu 17 Tuhinga o mua, tina kai.
Wenerei 20 Tuhinga o mua, he les 19h, korero-korerorero me Miquel Izard, kaituhi kaituhi me te kaituhi o te pukapuka "Tukuna kia mohiohia, kia kaua hoki e wareware. Tuhinga o mua 36 i Catalonia »
Kei runga: Anetao (pia, kai me te whakaaro)
Miquel Ricomà, 57, Kakano.
Mo kaiarahi ka mahia i runga i Rātapu 17 Tuhinga o mua he karu’Anetao me whakaorahia ma te pou: anonimsgr@gmail.com Tuhinga o mua. 93 860 07 89.
Ka tiri tatou i te wairua o 36. Ka tatari atu maau!!!
Hui, hoa,
Kua tutaki 80 Tuhinga o mua 1936, i te wa ka haere nga karaehe mahi me te rongonui ki nga huarahi ki te aukati i te whakangao me te timata i nga mahi kairuri: te hurihanga pāpori.
I roto i nga marama torutoru, he kaha te ahunga whakamua i roto i te hitori o te Kaupapa Tangata: kohinga o te umanga me nga tuawhenua, mātauranga kura ōkawa me te libertarian, te whai wāhi a te tangata ki nga waahanga whakataunga, te mahi kaha me te rite o nga wahine ki nga mahi ohanga me te rereketanga o te ao hurihuri.
Moemoea Anarchy, engari kia uia ano hoki, i timata…
Inaianei penei inanahi, 80 tau i muri mai, mai i te uniana CGT kei te whawhai tonu tatou i nga ra katoa i o maatau mahi, i nga ara me nga tapawha, e rua i roto i nga kaainga a i runga ano hoki i nga hononga hapori, i roto i nga kura me nga whare wananga, i nga waahi katoa e ngana ana te punaha capitalist ki te tango i to maatau, to tatou ti'amâ, to tatou oraraa taata ei taata tiamâ, mana motuhake me te whakakotahi, ko o maatau waahi hapori he maha nga wa ka takahia kia maha. Kua pahemo nga tau, engari kei te tohe tonu tatou, tiimata ana tatou i te moemoea me te hanga i te ao koreutu, Tuhinga ka whai mai, he ao ōrite, he tangata korekore.
Kei te maarama tatou i tetahi huarahi hei whakanui i mua: mahi tatou i te reira ki te anga i tenei hakari, mahi matou ma te tono i taua maatau akeherehere libertarian, ka mahia e maatau ma te kaupapa o te ao hurihuri me te ao hurihuri, mo te hanga hapori pakari, kotahitanga me te rangatira.
Na tenei wa taatau ano mai i te ahurea, mai i te puoro e nekehia ana o tatou tinana e o tatou ngakau, mai i te hitori me nga whakaaro o naianei e rere ana mai ano he wai, mai i te tohatoha ki nga hoa i etahi waa pai o te korerorero me te haere noa.
Paraire 15 Hōngongoi – La Marineta Civic Center
18:00 Te whakatuwheratanga o te whakaaturanga "The Revolution Revolution"
18:30h tuhinga "He Kupu Whakaputa"
Ki a Jordi Viader, kairipoata korero aorangi.
Rātapu 19 de Julio - Ka taea e Borrell Civic Center
18:00h Whakatūwhera o te whakaaturanga "Wahine Wahine"
tuhinga «Indomables, he Hītori o nga Wahine Watea »
Rāpare 21 Hōngongoi – Ka taea te Pantiquet Civic Center
19:00h Whakaaturanga o te pukapuka "Mahi Anarchy"
Ko te kaitautoko a Peter Gelderloos.
Paraire 22 de Julio - Te Kaainga Can Mulá
20:00h a 21:30h Waiata mo te "Scandol Jackson”
21:30h a 22:00h Mitin.
22:00h a 23:45 waiata mai i te "MUYAYO RIF"
En este verano se cumplen 80 años de cuando nuestra sociedad llevó a cabo la transformación soñada durante décadas: la Revolución Social libertaria.
Desde la CGT organizamos la celebración de éste 80º aniversario de la Revolución Social, no sólo como una recuperación de la memoria histórica que tanto necesitamos como sociedad, para entender el momento actual y para percibir hacia dónde vamos, sino también para ver que quienes tantas veces nos tratan de utópicos, soñadores de cosas imposibles, están equivocados, porque seguimos soñando y actuando para darlo vuelta todo, para que éste sistema capitalista termine de caer y entonces construir y consolidar una sociedad libertaria, abierta, igualitaria, una sociedad donde la prioridad vuelvan a ser las personas y no el mercado, donde las personas podamos desarrollarnos como seres libres y solidarios y donde la libertad social sea el parámetro y medida para todas las relaciones humanas.
El viernes de la próxima semana comenzamos las actividades, que podéis ver en este cartel y programa.
Tuhinga na Joseph Garcia, Hekeretari whakangungu o CGT Catalonia
Kei te whai whakaaro nui matou ki nga tautohetohe kua puta i enei wa, rawa i konei i te taone o Barcelona, huri noa i te uniana takiwa. E hiahia ana matou, tae noa ki te mea e tino marama ana kei reira nga waahanga mahi, nga wahanga o nga nekehanga hapori, ko wai e whakaaro ana ki te whakauru i te waahi o te mahi utu ki runga i ta raatau kaupapa whawhai, me te whakaputa i nga hononga-a-rohe o te kotahitanga me te tautoko tahi ki te tiaki i nga tika o nga kaimahi ma te mahi tika. He mea nui tenei ki a tatou, na te mea e mohio ana matou he maha nga tangata kua roa e noho ana i runga tuara i roto i te ao mahi utu., i te wa e whakaputa ana i nga korero whakahee i kore ai ratou e whakaaro he papa whawhai tenei (kia rite ki ta tatou whakaaro mo etahi atu waahi i roto i to tatou oranga o ia ra), me tenei ahakoa me whiwhi nga warowaiha, rite te nuinga, te tuku i a ratou ano ki te whakamahi i roto i te maakete whakapaipai.
Ki taku whakaaro he maha nga haora o to tatou oranga i noho ai tatou katoa i konei ki o tatou takiwa, taone ranei ki te hanga waahi motuhake me etahi atu tangata., kaupapa whakahaere whaiaro, etc. Mo etahi o tatou, kua tae mai matou ki te uniana hokohoko mai i te whawhai i roto i nga kaupapa hapori, he uaua tonu ki te mohio he hoa mahi i noho pukumahi i roto i nga nekehanga kotahi mano i waho o te mahi, engari he aha, Heoi ano, i whakakorea rawatia i te wa i whiti ai ratou i te kuaha o te pokapu mahi. Ka tae ratou ki reira i roto i te mea e kiia nei he "Padefo" (i etahi atu kupu ko, he "Paahi o te raruraru"). Ka rite ki te mahi ehara i te waahanga o te oranga, me te mea ko te mahi (aha, kua mohio tatou, he waahi wehe ke) ehara hoki i te mea matua ki te whakatau i o maatau huarahi ki te mohio ki a tatou ano, takitahi, takitahi.
Riipene Ataata me te Korero a tenei Paraire 15 mai i Hanuere 2016, I 18:30 i CGT Barcelona (Via Laietana 19, 9Papa th) i runga i te mana manapori i te Kurdistan. Kaunihera kore whenua.
I tenei ra, 20 o Noema, recordamos al compañero Buenaventura Durruti, hombre de acción y luchador por la liberación total de la clase trabajadora y l@s oprimid@s del mundo. Por la Anarquía en todo su valor.
Buenaventura fue un ejemplo de perseverancia y lucha en todos los ámbitos y condiciones, enfrentando la represión del estado con audacia y coraje, firme en sus convicciones de un hombre y una mujer libres viviendo en un mundo libre, sin opresores ni oprimidos.
Compañero Durruti, seguimos la marca de tu huella!
“Llevamos un mundo nuevo en nuestros corazones. Ese mundo está creciendo en este instante.”
Nga hoa, kamupene
E koa ana matou ki te powhiri i a koe ki te whakaaturanga o te pakipūmeka "Ohanga Huihuinga: Ko te hurihanga whakamutunga o Europe" e tupu a muri ake nei Rāpare 15 o Oketopa, ki a ratou 18.30hē, i te wharekai-pukapuka He ingoamuna na Granollers (Miquel Ricomà 57).Haere tonu ki te panui »
i roto i 2014 nos dejaron tres mujeres libertarias nonagenaria que vivieron in situ la revolución de 1936 y la fuerza del anarquismo en la Península Ibérica del primer tercio del siglo XX. Pérez, Fontanillas y Liaño representan la conjunción entre la lucha popular y la reflexión cultural.Haere tonu ki te panui »
ANTONIA MAYMÓN – Anarchist, Kaiako, Taiao-, etita e te Virus ka tuhia e Carmen Agulló Diaz me Pilar Molina Beneyto.
Ko te kaiwhakatairanga i te kaupapa rangatira anarchist mai i te tekau tau tuatahi o te rautau 20, Antonia Maymon (Madrid, 1881 - Beniaján, 1959) whakatapua tona ora ki te hanga o nga kura whaitakeHaere tonu ki te panui »
El pròxim dimarts 6 de Març a les 18.00h al Centre Cívic La Marineta de Mollet del Vallès els companys/es de l´Assemblea Llibertària organitzen un acte pel dia de la dona treballadora amb el passi del documental Indomables, Una historia de mujeres libres. Aquest acte compta amb la col·laboració del nostre sindicat. Te hauora.