Okt 312023
 

[PEDAGOGIA LABORAL: Conclusions de les Jornades de Reflexió Pedagògica del Grup Isarda]

Els i les mestres, professores i professors catalans fa dècades que desenvolupem la nostra activitat laboral amb professionalitat, comprenent i prenent els i les alumnes en el centre del procés d’aprenentatge.

En aquesta línia els acompanyem en el desenvolupament individualitzat de les seves competències respectant estrictament el corresponent ritme d’aprenentatge de cada infant i jove.

En les nostres Jornades de Reflexió pedagògica hem valorat que l’ingent esforç humà i humanista que fan els i les treballadores de l’escola catalana per adaptar el procés d’assoliment competencial dels nostres joves a les seves pròpies característiques, necessitats, emocions i ritmes d’aprenentatge no té cap mena de continuïtat digna en l’empresa catalana.

L’empresa selecciona i segrega el jovent treballador per graus d’assoliment competencial i d’experiència, llençant per l’aigüera tot el bagatge i esforç pedagògic inclusiu i comprensiu implementat pel professorat.

Arribats a aquest punt: o bé l’escola s’equivoca, i ja tenim els nostres benvolguts polítics fent mans i mànigues per renovar els currículums i adaptar-los a un model selectiu i segregador com exigeix l’empresa actual, o bé és l’empresa qui necessita urgentment una reconversió profunda per encaixar en les característiques de la societat catalana.

En una primera anàlisi hem confiat en la infal·libilitat, autonomia de criteri i independència respecte els lobbys fàctics, de la classe política catalana a l’hora de determinar els estudis i metodologies idonis en la formació dels i les catalanes del futur.

Essent així hem determinat que és l’empresariat català qui erra en l’enfocament, ja que centra la mirada en els reduccionismes del producte final i el benefici.

És ben clar que un model empresarial que centra tots els seus objectius en aquests preceptes mai podrà anar de la mà d’una escola competencial i comprensiva amb les necessitats de les persones. Aquest model patronal aniria de tronc amb una escola competitiva, selectiva, meritocràtica i segregadora, amb l’esforç individualista com a principal valor, que posés a cada alumne «al seu lloc», facilitant en gran mesura una «transició ordenada» de la institució escolar a la laboral. Una ordenació «classista», vaja.

Reprenent la premissa de la infal·libilitat dels currículums ordenats per la nostra classe política [en properes jornades d’anàlisi pedagògica és prevista la revisió de la seva idoneïtat: tant dels uns, com dels altres], el Grup Isarda hem conclòs que l’empresa catalana necessàriament hauria de fer l’esforç d’empatia i superació corporativa corresponent per adaptar-se a les característiques i necessitats immanents de la població jove i adulta de la Catalunya del Segle XXI.

Per sintonitzar amb la societat catalana del present l’empresariat hauria de reinventar-se urgentment i innovar la seva mirada, rígidament ancorada en el productivisme de segles passats ja superats. Hauria de renovar el seu enfocament i redirigir-lo cap el treballador (i treballadora) com a centre d’interès troncal. Al cap i a la fi són el si les treballadores qui fan possible la feina.

En sortir de l’escola (s’entén institut, universitat) els i les joves catalanes són formades competencialment mitjançant dècades d’un trenat i delicat procés d’aprenentatge en funció dels seus interessos, capacitats i ritmes d’aprenentatge, essent aquests particulars i individualitzats.

Així, no té cap sentit que l’empresa escapci el decurs comprensiu centrat en l’ara exalumne seleccionant-lo i esguerrant-lo emocionalment en procediments de frustració personal ben pregons.

És l’empresa qui ha d’assumir el repte del canvi de mirada i reinventar-se de manera creativa, adaptant la seva producció o serveis als interessos de cadascun i cadascuna de les seves treballadores. Igualment ho hauria de fer amb els processos productius, ritmes de treball, capacitats competencials, uniformes, vacances

Que és difícil adequar-se a tanta diversitat i que una empresa d’un sector no pot passar a produir alhora samarretes, llaminadures, videojocs i confitures perquè això correspongui als interessos dels seus treballadors, formats en la creativitat de l’aprendre a aprendre? I que no pot fer els horaris i les vacances que aquests desitgin, pagant-los el sou que necessitin? Que tot procés productiu necessita d’una bona organització i no pot fonamentar-se en una sèrie d’ocurrències improvisades? Que una sola empresa no pot atendre comprensivament de manera individualitzada els seus 200 radnici?

Som al segle XXI i ens hem d’adaptar als seus reptes.

Les empreses avançades han de convertir les dificultats en revulsius i veure-hi oportunitats i reptes per superar-se dia a dia.

Quin millor repte que posar la producció i els serveis del país humilment a la disponibilitat, interessos, capacitats i ritmes de la ciutadania catalana.

Això sí que seria fer país!

Polítics que esteu triturant anímicament i sepultant els i les excel·lents mestres sota tones de burocràcia;

Empresaris que només feu pel vostre benefici personal:

US HI POSEU?

Mar 072023
 

CGT djeluje u Barceloni povodom obilježavanja stogodišnjice ubistva Salvadora Seguija, "šećerov dječak" 1923-2023 od strane gazdova naoružanih ljudi i dosluha katalonske buržoazije i državnih ovlasti

Salvador Seguí i Rubinat bio je anarho-sindikalistički militant, radnik i slikar iz 12 godina. Sljedbenik moderne škole Ferrer i Guardia i samouk. Aktivno je učestvovao u generalnom štrajku 1902, ustav Solidaridad Obrera u 1907, tragična sedmica u 1909, Čitaj više

Jul 192017
 

19 jula: dan socijalne revolucije 1936

su prošli 81 godine Socijalne revolucije koju su ljudi, da radnička klasa, glumila u 19 jula 1936. CGT želi da zapamti taj grad, na njihovu čežnju za socijalnom pravdom i slobodom, da ljudi sposobni da se suprotstave i zaustave fašistički puč koji je u saučesništvo izvršila vojska, politička desnica, šefovi, poslovne klase i crkve.

Danas kao i juče naš horizont je sloboda, radničko samoupravljanje, Socijalna revolucija i anarhija, novu dimenziju čovječanstva i života na Zemlji.

CGT Vallès Oriental
c / Francesc Macià 51, Mollet del Vallès
Gubitak: 93 593 1545 / 625 373332
email: cgt.mollet.vo@gmail.com
Web / Facebook / cvrkut

nov 152016
 

Kompanije, partneri, reproduïm la crida de la Local de Barcelona, per a donar suport als companys de Berga. Des de la CGT Vallès Oriental anirem un grup de companys i companyes, la convocatòria és oberta a tota la afiliació, contacteu amb el nostre sindicat.

Més info de Desobeïm als carrers:
CGT Catalunya

CGT Vallès Oriental
c / Francesc Macià 51, Mollet del Vallès
Gubitak: 93 593 1545 / 625 373332
email: cgt.mollet.vo@gmail.com
Web / Facebook / cvrkut

*****

img-20161107-wa0007Bus solidari amb els llibertaris de Berga
Dia: dissabte 19 novembra
Hora de sortida: 10:00 sati, de P. Antonio López (correus), Barcelona
Hora de tornada 16:00 sati

Els companys ens han demanat suport i solidaritat i com no podia ser d’una altra manera i sempre cridemSi ens toquen a una, sve nas dodiruju”, us fem una crida perquè anem el màxim de companyies i companys a Berga.

Des de la Federació Local de Barcelona, hem organitzat un bus, us podeu apuntar responent a aquest email flbcn@cgtbarcelona.org, per telèfon 933103362, o a recepció del nostre lokal.

L’acte comença a les 12h i a les 14h el menjar. L’menjar la, organitzen els companys de Berga i hem d’avisar quants serem.

Difon i participa.

SP Federació Local de Barcelona

nov 082016
 

pan-rico-vaga-mes-llargaAquest proper dissabte 12 novembra, a l’Anònims de Granollers es presentarà el llibre Pan Rico, la vaga més llarga, amb la presència de les seves autores, Isabel Benítez i Homera Rosetti.

Com que aquesta històrica vaga va ser de especial relevància pel nostre sindicat CGT, per la seva presència i actuació, convidem a tota la afiliació del Vallès Oriental a la presentació d’aquest llibre, i molt especialment als companys i companyes de Pan Rico que van participar d’aquesta lluita.

La cita és el proper dissabte 12 novembra a l’anoniman Granollera (c/ Ricomà, 57), njima 18.00h.

Zdravlje!

 

 

CGT Vallès Oriental
c / Francesc Macià 51, Mollet del Vallès
Gubitak: 93 593 1545 / 625 373332
email: cgt.mollet.vo@gmail.com
Web / Facebook / cvrkut

Okt 122016
 

Barbacoa de la CGT del Vallès Oriental

U CGT Vallès Oriental -a estamos organizando una barbacoa para toda la afiliación y familia. Se nos ha pasado el verano, estuvimos abocados a movilizaciones, jornadas, actividades de todo tipo, y ahora es tiempo de hacer una pausa y pasar una tarde entre compañeros y compañeras de nuestro sindicato.

postoji parlamentarna i društvena većina koja bi omogućila napredak i preokrenula nazadovanja nametnuta decenijama, the the domingo 23 oktobar, počevši od 10:00h, hacemos una barbacoa en el merendero Can Xec (Montornés del Vallès) para toda la afiliación y familias del Vallès Oriental.

can-xec
Para hacer el cálculo exacto de las compras, tenemos que saber cuántos seremos, para ello hemos creado un formulario de inscripción, con los datos mínimos de los comensales. Teniendo en cuenta esta información, el pago por persona en Can Xec, comida, bebida y demás gastos, el precio sería aproximadamente de unos 8 a 10€ por persona adulta.

The cierre de la inscripción será a las 24h del Utorak 18 oktobar, para darnos tiempo a hacer cálculos y las compras necesarias. Por ser una comida comunitaria, pedimos la colaboración de todos y todas en su organización, para llevarla a cabo de la mejor de las maneras. Todas las manos serán bienvenidas. También en este sentido, recomendamos que cada cual se traiga sus propios utensillos, platos, vasos, cubiertos, para generar la menor cantidad posible de basura contaminante. De todos modos, dispondremos también de platos, vasos y cubiertos de plástico.

 

Barbacoa de la CGT Vallès Oriental

Kada: domingo 23 de octubre de 2016, počevši od 10:00h
Gdje: Merenderos Can Xec, Camí de Vilanova 53, Montornés del Vallès.
También se puede llegar con transporte público, con 10 minutos de caminata.
Quiénes: afiliados y afiliadas de CGT Vallès Oriental, y sus familias, simpatizantes, parejas, amigotes, amores libres, itd.
Precio: aproximadamente, od 8 a 10€ por persona. Menores de 14 godina, gratis.
Contactos: teléfonos, emails, facebook del sindicato (mirar al final del mensaje).
Inscripción: formulario de inscripción

mapa_canxec_transporte_publico

Nota: en caso de lluvia, se suspende hasta el domingo siguiente, y así sucesivamente hasta que deje de llover!

Zdravlje i sloboda!

CGT Vallès Oriental
c / Francesc Macià 51, Mollet del Vallès
Gubitak: 93 593 1545 / 625 373332
email: cgt.mollet.vo@gmail.com
Web / Facebook / cvrkut

Jul 282016
 

Ovdje su svi video snimci konferencije, Nadamo se da ste se dobro proveli kao mi., i da nas ovih dana ohrabruju da nastavimo borbu za pravednije i egalitarnije društvo, ni bogat ni siromašan, gde ne moramo da radimo da bismo akumulirali beskorisnu robu, već za potrebe naroda; gde ne gledamo jedni druge sa podozrenjem već sa poverenjem, solidarnost i međusobna podrška; društvo bez straha da će nešto učiniti ili reći, iz straha od policijske odmazde, vojni, politike, vjerske ili medijske… svet bez represora, bez policije, vojni, političari, religije, sredstva moći da nas kontrolišu, potisnuti i poništiti nas.

I odavde graditi društvo od strane i za ljude, svima.

Zdravlje.

CGT Vallès Oriental

15 Julska izložba “Libertarian Revolution” 19 Jul Exhibition “Slobodne žene”
Razgovarajte i debatujte sa Jordijem Viaderom. projekcija dokumentarnog filma “nesalomljiv”
21 Jul Book Presentation “anarhija 22 Jul Koncert Muyayo Rir y
radi” con Peter Gelderloos, autor. Jackson Scandal
23 jul Bio-slow Poezija u pomoć 24 Ruta kolektivizacije Mollet 1936

Jul 242016
 

20160724_105053Nakon tjedan dana aktivnosti u okviru Konferencija povodom 80. godišnjice socijalne revolucije koje smo realizovali u CGT Vallès Oriental, gde se ne sećamo samo u znak poštovanja prema ženama i muškarcima koji, sa puno hrabrosti i mašte, usudio se pokušati radikalno promijeniti svijet, ali je to bio i podsticaj za nastavak borbe, priznajući i nadograđujući ta iskustva, i istovremeno sagledavajući apsolutnu aktuelnost tih protesta, tih pritužbi, sadašnjost u libertarijanskim iskustvima današnjice, i tog podsticaja da se okonča kapitalizam i izgradi novi svijet, zaista inkluzivno, istinski podržavajuća i zaista besplatna.

Kao posljednja aktivnost, danas nedelja 24 jula sprovodimo Libertarijanski put kroz kolektivizacije Moleta, obilazak fabrika i amblematičnih mesta koja su kolektivizovali radni ljudi Moleta između 1936 i 1939.

Drug Libertarijanac Juan García započeo je priču o istorijskom pamćenju na kapiji The Tannery (Moderna francusko-španska kožara), gde su radili članovi porodice, uglavnom svoje majke, tokom 50 godina. Sećanje na radni narod, to pohabano sjećanje da nas toliko puta pokušavaju ućutkati, govorila je za sebe preko našeg partnera, prepričavajući kakav je život bio u kožari, i šta nam je to značilo, radnici, uzmimo u svoje ruke samoupravljanje proizvodnjom i vidimo kako gazde bježe. CNT je imao centralnu ulogu u ovoj kolektivizaciji., naš savez tog vremena, onaj koji je odlučno izvršio kolektivizaciju industrije i poljoprivrede širom Katalonije.

Posle kožare, išli smo ulicom Berenguera III (zvani Duruti tokom rata) do Može Fabregas, tekstilna fabrika koja sa drugim veoma različitim karakteristikama, godine takođe je kolektivizovan 1936, gdje su promjene bile male.

20160724_114036Odatle smo se preselili u sadašnju školu Lestonnac (Rambla Balmes, 15), stari “škola časnih sestara”, budući da je u toj zgradi Kolektivizirano centralno skladište, gde je sva hrana u regionu upravljana za preraspodelu u vreme socijalne revolucije. Tamo je pratilja Eva, nastavnik istorije, Objasnio nam je i kako CIJENA (Vijeće Nove jedinstvene škole) i sveobuhvatna transformacija obrazovanja tokom revolucionarnog perioda.

Kasnije smo se preselili na ugao Berenguera III i Av de Burgosa, u parku Can Mulà, gdje je istoričar Jordi Viader objasnio svoje istraživanje o Centralno Moletovo mleko, socijalizovana mlečna industrija, nastao upravo tih godina na inicijativu samog CNT-a. Lokacija na kojoj je mljekara radila je daleko od ove tačke (jedan od. Džejmsa I, 205), i nije imalo mnogo smisla ići tamo od sada, sa novim zgradama, nema mu ni traga.

20160724_124136Odatle nastavljamo prema amblematskoj tački jer okuplja druge kolektivizirane centre u to vrijeme, kako su bile tekstilne fabrike Can Mulà, Can Serra (the mlin za brašno) i Can Measure (the pilana). Otprilike Tabaran, mjesto za okupljanje i zabavu vrijednog mjesta Mollet, gdje je CNT provodio od mitinga do plesova, pozorište i sve vrste kulturnih događaja. Stotinjak metara odatle nalazio se i drugi kulturni i društveni centar, the the Athens, gdje je bila politička klasa tog vremena. Priče o fusteriji, kolektivizirana farinera i Can Mulà su zatvorili rutu.

Ruta kolektivizacije bila je ugodno iskustvo, gdje se dvadesetak učesnika hrani popularnom istorijom, iako nas mnogi pokušavaju natjerati da to zaboravimo. Hvala kolegi Joan, poznavalac i sećanje na radnu istoriju Moleta, koji su solidarno podijelili svoje znanje sa nama i nama.

Hvala svima koji su učestvovali u ovim sesijama, iz organizacije, davanje ruke u aktivnostima, pohađanje istog, učestvujući na različite načine svojim fizičkim prisustvom i solidarnošću. Izgradili smo zajednicu između svih nas!

Zdravlje!

CGT Vallès Oriental
c / Francesc Macià 51, Mollet del Vallès
Gubitak: 93 593 1545 / 625 373332
email: cgt.mollet.vo@gmail.com
Web / Facebook / cvrkut

Jul 242016
 

centralno-mliječno-teleNakon tjedan dana raznolikih aktivnosti Konferencije o 80. godišnjici Socijalne revolucije, TO JE domingo 24 jula u 10:00 h, započeli smo put kolektivnog sjećanja ulicama Moleta, obići amblematična mjesta našeg grada na kojima je socijalna revolucija izvršila svoju temeljnu ekonomsku praksu kako bi postavila temelje za potpunu i sveobuhvatnu transformaciju društva koja je pokrenuta: kolektivizacija industrije, prvo, ali i iz drugih proizvodnih sektora našeg regiona.

Upoznaćemo se u našem sindikatu CGT Vallès Oriental (c / Francesc Macià, 51, Mollet), da počne rutu od mjesta gdje se nalazio “The Tannery” (Moderna francusko-španska kožara), u c/ Industrija, 2 (pored stanice Renfe Mollet-Sant Fost). Nastavit ćemo kroz Can Fàbregas (c/ Bereguer III. 89), doći do Can Mulà (Od de Burgosa, 15), amblematične tekstilne fabrike koje su radnici kolektivizirali tokom socijalne revolucije. Završit ćemo turneju u još jednoj od djelatnosti, mljekara Mollet (Of. Džejmsa I, 205).

Čekamo vas sve!

CGT Vallès Oriental

 

Jul 222016
 

libertarian-days-2012-butifarradaI ako nešto mora imati i socijalnu revoluciju, to je popularni festival koji prati transformaciju društva, jer ćemo i mi plesati na ruševinama kapitalizma, jer ćemo na tim ruševinama izgraditi novi svijet.

U okviru obilježavanja 80. godišnjice Socijalne revolucije, TO JE petak 22 jula počevši od 20:00 h, u Can Mulà Park (Od de Burgosa, 46, iza sadašnje gradske vijećnice Mollet), imamo koncert sa «Scandol Jackson" i "Muyayo Rif», sa sastankom u pauzi u kojem ćemo slušati pratioca Čaru, generalni sekretar našeg sindikata CGT Vallès Oriental. Biće to muzika za zabavu, sa pismima društvenog sadržaja i okruženja za susret među kolegama i kolegama, prostor za dijeljenje koji naš sindikat čini boljim i većim, priprema za društvenu borbu.

Dođite svi i svi da se dobro provedemo i uživamo!

CGT Vallès Oriental
c / Francesc Macià 51, Mollet del Vallès
Gubitak: 93 593 1545 / 625 373332
email: cgt.mollet.vo@gmail.com
Web / Facebook / cvrkut

 

petak 22 de Julio – Can Mulà Park
20:00h a 21:30h muzika "Scandol Jackson"
21:30h a 22:00h Izmjerio sam.
22:00h a 23:45 muzika "MUYAYO RIF-a"

 

Jul 222016
 

laanarquiafunciona-721x1024Jučer, u četvrtak, imali smo predstavljanje knjige "La Anarquie works", uz prisustvo Petera Gelderloosa, autor knjige i libertarijanski militant.

Uz pomoć dvadesetak ljudi, Petar je izložio osnovne redove svoje knjige, sa istorijskim i aktuelnim primerima društvenih praksi koje se samodefinišu kao anarhističke i druge koje, a da se ne proglase anarhistima, u svojoj praksi samoorganizacije, samoupravljanje i autonomija, imaju mnogo elemenata koji ih povezuju sa libertarijanskim idealom i praksom.

U debati smo potvrdili i potrebu da promovišemo samoorganizaciju i autonomiju društvenih pokreta, iz libertarijanske perspektive, potrebu da se ponovo izgradi i ojača veze solidarnosti koje nas čine slobodnim ljudima, a suprotstavljanje kapitalističkom varvarstvu iz dana u dan pokušava uništiti te veze.

Hvala Petru i kolegama koji su došli da slušaju i učestvuju u ovoj zanimljivoj debati.

Zdravlje!

CGT Vallès Oriental

 

Jul 202016
 

The-anarchy-works-webNastavljamo sa Konferencijom povodom 80. godišnjice socijalne revolucije, TO JE Četvrtak 21 jula u 19:00 h, u gradskom centru Can Pantiquet, predstavićemo knjiguanarhija radi», uz prisustvo njenog autora Petera Gelderloosa. Ovdje reproduciramo sintezu formulacije knjige.

Primjeri iz različitih vremena i mjesta. Near 90. Trećina njih su direktno anarhistička iskustva; ostalo, “bez državljanstva”, “autonomna” o “antiautoritarci”. Više od polovine odgovara sadašnjem zapadnom društvu. To su primjeri koji čine knjigu anarhističkog autora Petera Gelderloosa, “anarhija radi”, objavljeno u 2008 u svom engleskom izdanju (šta čitalac mora uzeti u obzir kada pristupa knjizi i procjenjuje primjere) i u 2014 na španskom. Kompilacija iskustava koja pokazuju kako je društvo moguće “alternativa” na osnovu uzajamne pomoći, horizontalno donošenje odluka i samoorganizacija.

Autor formuliše pitanja kroz tekst od skoro 300 stranice koje dijelite na sekcije (“Ljudska priroda”, “Odluke”, “Ekonomija”, “Životna sredina”, “Kriminal”, “Revolucija”…). Globalni odgovor nalazi se u samom naslovu knjige., tvrdnja: anarhija radi. Jedno od prvih pitanja (stranica 26) es “Nisu li ljudi po prirodi sebični??”. Autor odgovara slučajem Sjedinjenih Država. Možda je to “najsebičnija zemlja na svetu”. “Ali čak iu Sjedinjenim Državama lako je pronaći institucionalne primjere saradnje koji čine važan dio društva“.

Kapitalizam ima sebičnost kao jednu od svojih velikih filozofskih osnova, Pored ratničkog stanja, takmičarski i patrijarhalni ljudi. Ipak, pre jednog veka Kropotkin je objavio “uzajamna podrška”, gdje brani da u ljudskom biću postoji sklonost solidarnosti i uzajamnoj pomoći. Ovo je, zapravo, ključni element za evoluciju društava, više od konkurencije. Čak više, solidarnost je tendencija koja nije isključivo za ljude, budući da se može vidjeti i kod mnogih vrsta sisara, aves, riba i insekata. Još jedna široko rasprostranjena ideja protiv koje se Gelderloos bori je da se Zapad smatra vrhuncem napretka i složenosti.. Autor smatra da on snosi “eurocentrizam” koji smatra lovcem skupljačem, verovatno poznavalac upotrebe hiljadu različitih biljaka, kao manje “sofisticiran” da je operater nuklearne elektrane (vjerovatno ovaj, za razliku od pojedinca posvećenog lovu i sakupljanju, ne znate porijeklo hrane koju jedete).

Svi ste pozvani da dođete i učestvujete!
Zdravlje!

CGT Vallès Oriental

 

Kada: Četvrtak 21 jula, 19:00h.
Gdje: Civic Center Can Pantiquet c/ Can Flequer, 25, Mollet del Vallès

Jul 202016
 

Danas smo imali zadovoljstvo podijeliti ovaj dokumentarac o anarhističkoj i feminističkoj organizaciji «Slobodne žene», izraz vremena kada se sve moglo izgraditi, primjer ne samo u našem društvu, ali primjer za cijeli svijet.

Za one koji nisu mogli doći, ovdje vam ostavljamo kompletan dokumentarac (onemogući titlove na portugalskom / talijanski).

 

Nakon dokumentarca imali smo zanimljivu i bogatu debatu uz asistenciju 20 kolegama koji su negovali pokrenutu temu, iz istorijske perspektive u situaciji socijalne revolucije, kao i iz trenutne perspektive, iz svakodnevnog, analizirajući sve što je postignuto i šta još treba osvojiti za toliko željenu rodnu ravnopravnost.

Evo foto galerije uzorka, koji će ostati otvoren do ponedjeljka 25 jula, i neke fotografije sa prezentacije danas popodne u Can Borrell-u.
Bilo mi je zadovoljstvo, veoma bogato gledanje i debatu za sve prisutne.

CGT Vallès Oriental

Slobodne žene - 80 godišnjice socijalne revolucije

Jul 182016
 

nesalomljivU okviru obilježavanja 80. godišnjice Socijalne revolucije, TO JE Utorak 19 jula u 18:00 h, u gradskom centru Can Borrell, imamo prezentaciju izložbe «Slobodne žene», i projekcija dokumentarnog filma «nesalomljiv: priča o slobodnim ženama». U nastavku prenosimo prezentaciju filma.

“Slobodne žene su bile autonomna organizacija, stranih strukturama bilo kojeg organa libertarijanskog pokreta. Ne odričući se svojih anarhističkih korijena, prakticirali su radnički feminizam. Oni su sebi postavili cilj da pripreme žene da budu u stanju da učestvuju u prvom licu libertarijanske revolucije. Naime, hteli su da obučavaju žene, koji su patili od visoke stope nepismenosti i privlače ih libertarijanskom pokretu. Morali su se boriti protiv kulture s dubokim katoličkim korijenima i, najbolnije, protiv ravnodušnosti kada ne prezirem njihove kolege libertarijance. Uprkos tome što ima više od 20.000 povezani samo u republičkoj zoni, nikada nisu primljeni kao sastavni dio Generalnog vijeća Libertarijanskog pokreta. Ovim dokumentarcem pokušali smo da saznamo šta oni misle, Kakav je bio njihov politički pristup i kako su obavljali svoj posao?.

Da bismo to postigli, intervjuisali smo dva direktna protagonista ove priče, Conchita Liaño i Sara Berenguer. Obojica su aktivno učestvovali na liniji fronta u slavnim julskim danima 36. Obojica sa značajnim političkim i ljudskim prtljagom.”

Svi ste pozvani ovog utorka na Can Borrel!

CGT Vallès Oriental

 

Kada: Utorak 19 jula, 18:00 h
Gdje: Civic Center Can Borrell, Avenue de Rivoli, 38, Mollet del Vallès

Jul 172016
 

Prvi od komemorativnih dana 80 godišnjica socijalne revolucije.

Sjajno !! Izložba… 26 paneli koji nam govore o slobodarskom pokretu, the AIT, self management, anarhosindikalizam i slobodarski komunizam između ostalih.

Zatim je prikazan dokumentarni film “Kolektivna ekonomija” što pokazuje kako je u prvim mjesecima španskog građanskog rata, u Kataloniji radnici, nakon zaustavljanja puča, preuzeo kompanije, bili su kolektivizovani, smanjili radne centre i poboljšali njihove objekte i mehanizaciju, poboljšanje produktivnosti i kvaliteta onoga što se proizvodi, ujednačavanje plata, uvođenje porodične plate u nekim kompanijama, iako se najviše dešava smanjenje razlika između profesionalnih kategorija, Za radnike koji nisu mogli da rade garantuje se medicinska pomoć i plata slična ili jednaka aktivnom radniku, odlazak u penziju sa 60 godina sa platom između 50 i 85%, nezaposlenost se smanjuje otvaranjem novih radnih mjesta i skraćenjem radnog dana… ono što je postalo vrlo jasno je da je posao koji je imao, morao biti distribuiran. Na primjer, u kolektiviziranim berbernicama smjena od 8 sati zamjenjuje se s dvije 6 sati i po dnevno, a u Tekstilnoj industriji Badalona radni dan je smanjen na 32 sata sedmično.
Cijena najma je snižena, povećavaju se javne emisije (kina, pozorišta…), stvaraju se škole, centri za obuku radnika, biblioteke, časopisi, sistem vodosnabdijevanja je poboljšan, onaj sa svetlom, transporti, komunikacije i snižene su cijene svih usluga.

To je ekonomija u službi građana, bez gazda i gospodara i van bilo koje vlasti, na način kojim se samostalno upravlja.

Ovo su godine u kojima je Katalonija bez sumnje najnezavisnija u čitavoj svojoj istoriji, ima svoju policiju, Tvoja vojska, ima sve...do maja 37 koji je pod kontrolom centralne vlade.

To također pokazuje kako iz vlade koju je vodio socijalist Largo Caballero, a kasnije Huan Negrin, plašeći se društvenih i ekonomskih transformacija u Kataloniji, bojkotovati ceo proces, nisu želeli da kolektivizacija funkcioniše. Također su se bojali da će većina unionističkog naroda Katalonije imati moć oružja
Na jednoj strani su bili CNT, FAI i POUM, pristalice kolektivizacija, a s druge strane UGT (koji su učestvovali u kolektivizacijama), PSUC, Lijevi republikanci, Vlada Generalitara na čelu s Lluisom Companysom i centralna vlada koja je bojkotirala cijeli proces sve dok nije uništen.

Na kraju, Jordi Viader nam je govorio o socijaliziranoj mljekarskoj industriji, o tome kako je izvršena njegova kolektivizacija, nadogradnje mašina, instalacije, ujedinjenja mljekarske industrije i dao nam nekoliko fotografija na tu temu…

možete vidjeti sve (minus dokumentarni film) u ovom videu.

Jul 152016
 

kolektivna ekonomijaOvo Petak 15 jula, imamo prezentaciju Konferencije povodom 80. godišnjice Socijalne revolucije, 1936-2016, u Gradskom centru Marinette (Pl. Crkve, 7, Mollet del Vallès, a 100 mts od Stare gradske vijećnice) u kojoj ćemo provesti dokumentarni film „Kolektivna ekonomija. Poslednja revolucija Evrope 1936/39», od Eulàlia Comas (2014).

Riječ je o dokumentarcu koji se bavi nedavnim i malo poznatim istorijskim činjenicama: eksproprijaciju i upravljanje radom 80% industrije i usluga u Kataloniji između 1936 i 39. To je jedna od najradikalnijih – radikalnih transformacija- i inovatori 20. veka. posljednja evropska revolucija.

Dokumentarac je rezultat godinu i po dana rada i ima 13 intervjui sa svjedocima i stručnjacima iz tog perioda kao što je Antoni Castells, Miquel Izard, Francis Cabana, Pelai Pages, Joan Ullés ili Eudald Vila. Kroz njihovu 66 minuta, pokazati slike, fotografije i dokumenti iz perioda iz više od 10 različite datoteke, uključujući Fondaciju Anselmo Lorenzo za liberalne studije, Popularni enciklopedijski ateneum, arhiv Montserrat Tarradellas i Macià ili Historijski arhiv grada Barcelone.

Isto tako, otvaramo izložbu "Socijalna revolucija", sa slikama vremena kada se društvo potpuno promijenilo, kada su ljudi preuzeli upravljanje svojim životima u svoje ruke.

Imaćemo prisustvo istoričar Jordi Viader, objasniti i raspravljati o njima kolektivizacije u Molletu i regionu.

Svi ste pozvani da dođete i učestvujete!
Zdravlje!

CGT Vallès Oriental

 

Mandarin: Petak 15 jula, 18.30h.
On: Civic Center Marinette (Pl. Crkve, 7, Mollet del Vallès, a 100 mts od Stare gradske vijećnice)